Rezultati ispitivanja – Nacionalni savet bošnjačke nacionalne manjine

Fond TransConflict Serbia sa zadovoljstvom predstavlja rezultate ispitivanja mišljenja javnosti, pod nazivom ‘Manjinska prava i Nacionalni saveti nacionalnih manjina’, koje je sprovedeno tokom marta 2011. godine, kao deo projekta ‘Promovisanje i jačanje uloge Nacionalnih saveta albanske i bošnjačke nacionalne manjine’. Projekat je omogućen zahvaljujući podršci Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Norveške.

Ako želite da preuzmete dokument sa sveobuhvatnim rezultatima ispitivanja, kliknite ovde.

Opšti podaci o uzorku
Ispitivanjem je ukupno obuhvaćeno 195 ispitanika u 99% sa područja Novog Pazara. Osnovni cilj ispitivanja mišljenja javnosti je bio da se proceni koliki je nivo razumevanja manjinskih prava i uloge Nacionalnog saveta Bošnjaka u zaštiti i unapređivanju tih prava.

Veliki procenat je nezadovoljan stepenom uvažavanja prava bošnjačke zajednice u Srbiji. Od ukupno 195 ispitanika, njih 93 (skoro 50%) je nezadovoljno ovim segmentom, dok samo 3,1% smatra da je uvažavanje prava veoma dobro.

Više od polovine ispitanog uzorka smatra da se uvažavanje prava bošnjačke zajednice u Srbiji u poslednjih nekoliko godina nije promenilo, ni u pozitivnom, ni u negativnom smislu, a 16,9% smatra da je došlo do promena na gore. Takođe, ispitanici su imali mogućnost da obrazlože odgovor sa prethodnog pitanja, odnosno da navedu primere promene uvažavanja prava bošnjačke zajednice u poslednjih nekoliko godina.

Kao primeri promena na bolje se navode:

  • “Uvođenje bosanskog jezika u osnovnim školama kao izbornog predmeta”;
  • “Učešće u vlasti”;
  • “U školskom godišnjem kalendaru označeni su bošnjački praznici”;
  • “Verske slobode su unapređene mnogo više nego nacionalne”;
  • “Poboljšana je sigurnost u privatnom i javnom životu i sigurnost u isticanju manjinskih osobenosti”.

Kao primeri promena na gore navedeno je sledeće:

  • “Nacionalni savet još uvek nije formiran”;
  • “Povećana je diskriminacija prema bošnjačkom narodu”;
  • “Dvostruki aršini, dozvoljavanje pravljenja paralelnih institucija”;
  • “Najviše nas ugrožava podela Islamske zajednice”;
  • “Malo zapošljavanje Bošnjaka u državnim ustanovama”;
  • “Građani drugih gradova stiču loše mišljenje o nama”.

Ispitani građani Novog Pazara u većini slučajeva smatraju da nisu sigurni da li su preduzete ikakve mere radi bolje integracije Bošnjaka u društvu (42,5%), a takođe veli broj njih smatra (39,5%) da nisu preduzete nikakve mere na tom planu.

Kao načini poboljšanja integracije svih zajednica uglavnom dominira stav da se to može postići multikulturalnim obrazovanjem u školama (29,2%), zatim lokalnim ekonomskim razvojem (27,7%) i organizovanjem zajedničkih kulturnih aktivnosti (23,1%).

U slučaju da bi zatražili pomoć, najveći je procenat onih koji bi se obratili u vezi mogućnosti zapošljavanja (41%) i dobijanja pravnog saveta (19%). Ovakvi odgovori odražavaju realnu situaciju u našoj društvenoj zajednici, gde se većina problema naših sugrađana koncentriše oko nedostatka posla .

Od 195 ispitanika obuhvaćenih istraživanjem 158, odnosno 81% zna da postoji Nacionalni savet Bošnjaka, dok 19% nije upoznato da ovakav savet postoji. Međutim, kada je u pitanju funkcija i svrha Nacionalnog saveta Bošnjaka, procenat onih koji su upoznati se naglo smanjuje, pa od 81% onih koji znaju da je Nacionalni savet Bošnjaka osnovan, svega 50% izjavljuje da zna koja je njegova funkcija i svrha.

Ulogu Nacionalnog saveta Bošnjaka naši sugrađani vide kao:
  • “Zastupanje bošnjačke zajednice”;
  • “Zastupanje kulture i obrazovanja, kao i bošnjačkih prava”;
  • “Da poboljša status Bošnjaka u Srbiji”;
  • “Nejasno mi je, nemam dovoljno informacija”;
  • “Osnovni cilj NVB je kulturno integrisanje Bošnjaka u društvo”;
  • “Upotreba jezika i nacionalnih simbola”;
  • “Kad bi mu dozvolili da se oformi, imao bi ulogu da štiti prava Bošnjaka”;
  • “Poboljšanje komunikacije u zajednici”;
  • “Da imamo kome da se obratimo ako su nam ugroženi interesi”;
  • “Očuvanje nacionalnog identiteta”;
  • “Kako stvari stoje, ne treba ni da postoji jer o tom savetu odlučuje režim u Beogradu i političari na lokalnom nivou”;
  • “Ujedinjenje i ispunjenje ciljeva Bošnjaka”;
  • “Poboljšanje kulturnog i istorijskog znanja o Bošnjacima kod osoba druge nacionalnosti”.

Takođe, skoro 60% našeg uzorka ne zna ili nije sigurno da li Nacionalni savet Bošnjaka unapređuje zastupanje i zaštitu manjinskih prava. Na pitanje koja je najznačajnija funkcija Nacionalnog saveta Bošnjaka, većina ispitanika su najznačajniju funkciju ovog saveta prepoznali u delovanju u oblasti obrazovanja (38,5%), zatim kulture (23,6%) i zvanične upotrebe jezika i nacionalnih simbola (21%).

Zastupanje bošnjačke zajednice u celini je funkcija Nacionalnog saveta Bošnjaka koji ispitani uzorak prepoznaje kao najznačajniju u 53,8% slučajeva. U oblasti obrazovanja, 40,5% uzorka prepoznaje da je najvažnije pitanje kojim treba da se bavi Nacionalni savet Bošnjaka – uključivanje nastavnih sadržaja u udžbenike. Veliki procenat (36,4%) navodi kao ključno pitanje pre svega – kvalitet obrazovanja, što se jedan od opštih ciljeva obrazovanja i vaspitanja nezavisno od delatnosti Nacionalnog saveta Bošnjaka. Još uvek je relativno veliki broj pripadnika bošnjačke zajednice koji se u slučaju potrebe ne bi obratili ili nisu sigurni da bi se obratiti Nacionalnom savetu Bošnjaka radi zaštite svojih prava (više od 50% uzorka).

Ukoliko se ne bi obratili za pomoć Nacionalnom savetu Bošnjaka radi zaštite manjinskih prava, ispitanici su mogli i da obrazlože, odnosno da navedu razlog takvog stava. Osnovni razlog je – nedostatak informacija o Naconalnom savetu (22,1%). Međutim, u slučaju boljeg informisanja naših sugrađana o ulozi i funkciji Nacionalnog saveta Bošnjaka, raste i njihovo poverenje u rad saveta i njihova spremnost da se, u slučaju potrebe, obrate za pomoć upravo ovoj instituciju.

Od ukupno 5 ponuđenih starosnih kategorija, najviše je bilo ispitanika od 18 do 24 godine (33,8%), a zatim iz kategorije od 25 do 36 godina (24,6%). Najmanje je bilo učenika mlađih od 18 godina i ispitanika sa preko 60 godina. Prema stepenu obrazovanja, istraživanjem su obuhvaćeni svi obrazovni nivoi, mada je najveći procenat imao srednju školu (51,3%). Takođe, u uzorak je uključeno i 26,2% ispitanika sa visokim, odnosno 14,2% sa višim obrazovanjem, što ne odražava realno stanje na području grada Novog Pazara u pogledu obrazovnog nivoa stanovništva. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (Opštine u Srbiji 2008), od stanovništva koje je starosti preko 15 godina, u Novom Pazaru ima završenu srednju školu 34.91%, 2.68% je sa završenom višom školom, a 3.44% sa završenim fakultetom. Prema istom izvoru, ali za 2009. godinu, u Novom Pazaru ima 11.767 učenika osnovnih škola, 4.704 učenika srednjih škola i 3.654 studenta. Prosečna mesečna primanja se najvećem procentu kreću u okviru kategorije od 20 000 – 40 000 dinara (23,1%), a zatim od 10 000 – 20 000 (21%) i do 10 000 dinara (20%).

Projekat fonda TransConflict Srbiјa pod nazivom “Promociјa i јačanje uloge Nacionalnih saveta albanske i bošnjačke nacionalne manjine”, koјi јe omogućen zahvaljujući podršci Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Norveške, ima za cilj podizanje svesti i razumevanja o svrsi i strukturi Nacionalnih saveta nacionalnih manjina među predstavnicima albanske i bošnjačke zaјednice u Srbiјi.

Ukoliko želite da saznate nešto više o ovom proјektu, molimo vas posetite:

http://www.transconflict.com/srpski/institucije/nacionalni-saveti-nacionalnih-manjina-u-srbiji/

The Royal Norwegian Ministry of Foreign Affairs

Ovaj projekat je omogućen zahvaljujući velikodušnoj podršci Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Norveške

Show Buttons
Hide Buttons